Na Univerzitetu u Hamburgu 12. novembra otvorena je izložba „Vuk i Nemci“, koju organizuju Ambasada Srbije u Berlinu i Vukova zadužbina.
Izložba, koju je na inicijativu ambasadora Republike Srbije u Saveznoj Republici Nemačkoj dr Snežane Janković sačinila Vukova zadužbina, predstavlja svojevrsno svedočanstvo o saradnji Vuka Stefanovića Karadžića sa znamenitim Nemcima poput Getea, Šilera, braće Grim i drugih, kao i o vremenu koje je pre gotovo 200 godina proveo u Nemačkoj.
Na svečanom otvaranju na Univerzitetu u Hamburgu, u ime ove institucije prisutnima se obratio prof. dr Robert Hodel, direktor Instituta za slavistiku, koji je ukazao na značaj prevodilačkog opusa Getea, Jakoba Grima i čitave plejade prevodilaca koji su došli posle njih za upoznavanje nemačke i evropske javnosti sa srpskom i južnoslovenskom narodnom književnošću.
Ambasador Republike Srbije u Saveznoj Republici Nemačkoj dr Snežana Janković je, obraćajući se prisutnima, istakla da je saradnja Vuka Karadžića sa velikanima nemačke kulture pre čitava dva veka rezultirala duhovnim i kulturnim prožimanjem naših naroda, obogativši nemački kulturni prostor znatiželjom i interesovanjem za srpsku narodnu književnost. Ona je rekla da su Ambasada Srbije u Berlinu i Vukova zadužbina ovom izložbom želele da približe publici, kako onoj u Nemačkoj tako i onoj u Srbiji, činjenicu da ispod taloga istorije i teških momenata, kojima su povremeno obeleženi srpsko-nemački odnosi, postoji jedna ovakva riznica međusobnog razumevanja, uvažavanja i želje za boljim upoznavanjem.
U ime Vukove zadužbine, publici u Hamburgu obratio se prof. dr Boško Suvajdžić, jedan od koautora izložbe i predsednik Upravnog odbora Vukove zadužbine. Upoznavši prisutne sa procesom nastajanja izložbe, prof. Suvajdžić je proveo publiku kroz najvažnija mesta, likove i događaje koji su obeležili Vukovu saradnju sa intelektualnom elitom Nemačke u 19. veku. Prof. Suvajdžić je naglasio da je Vukova saradnja sa nemačkim piscima, filozofima i istoričarima tog doba rađala plodove i generacijama kasnije, stvarajući prvu podlogu za plodonosan prevodilački rad i upoznavanje nemačke javnosti sa srpskom književnošću.
Gost na otvaranju bila je i dr Jasmina Mitrović Marić, ambasador Republike Srbije u Kraljevini Danskoj, koja je publiku upoznala sa Vukovim kontaktima i sa danskim piscima tog doba, ilustrujući uticaj i domete Vukovog rada među intelektualnom elitom ondašnje Evrope.
Među mnogobrojnim posetiocima, otvaranju izložbe prisustvovali su profesori i studenti slavistike Univerziteta u Hamburgu, predstavnici nemačkih kulturnih i obrazovnih institucija, među kojima je bila i dr Olga Elermajer Životić, istaknuti slavista i docent u penziji Univerziteta u Hamburgu. Takođe, otvaranju je prisustvovala i generalni konzul u Hamburgu Nataša Rašević, a odazvali su se i brojni ugledni predstavnici srpske dijaspore, među kojima su bili i čuveni lekar prof. dr Nadežda Basara, predstavnici društava „Nikola Tesla“ i „Mladost“ iz Hamburga, Srpskog kulturnog centra iz Bremena, sveštenici iz crkvene opštine u Hamburgu, nastavnici Dopunske škole na srpskom jeziku iz Hamburga i Bremena i mnogi drugi.
Izložba će na Univerzitetu u Hamburgu trajati do 10. decembra 2022. godine, nakon čega se seli u druge kulturne i univerzitetske centre u Nemačkoj, kao što su Berlin, Jena, Hale i drugi.
Izvor: RTS / Ambasada Republike Srbije u SR Nemačkoj
(без вредности)
Najčitanije
Dejvid Nikols o „Jednom danu“: Želeo sam da napišem epsku ljubavnu priču
(без вредности)
To blurb or not to blurb: Nije sve amazing, surprising i breathtaking... ili?
(без вредности)
Sve što treba da znate o hit seriji „Problem tri tela“: Najskuplja „glavolomka“ Netfliksa [video]
(без вредности)
Delo Mike Antića nastavlja da osvaja nove generacije čitalaca
1. 1. 1970.
Pismo koje otkriva zašto su Hans Kristijan Andersen i Čarls Dikens okončali prijateljstvo
(без вредности)